Hɔɔ mʊʊ kaɖɩnaʊ
Hɔɔ mʊʊ kaɖɩnaʊ kɛna leɛtʊ ndʊ pakpakʊna nɛ pakaɖɩna se paa halʊ nɛ abalʊ pacaɣa yaa pasʊwa kɔyɔ, hɔɔ ɛtaakɔ yɔ. Keteŋa kpeekpe ŋgbɛyɛ nɖɩ ɖɩcɔŋna tɔnʊʊ taa alafɩya yɔɔ nɛ payaɣ-ɖɩ se OMS yɔ, ɖɩyɔɔdʊ se hɔɔ mʊʊ kaɖʊʊ kɛna wonu ŋgʊ pakpakʊ se palabɩna, ɖaɣnʊʊ, ɖɔnɛ naɖɩyɛ yaa wɛtʊ ndʊ ɛyʊ ɛwɛɛ tɩ-taa nɛ hɔsɩ ɩtaakɩlɩ halaa kpaʊ yaa hɔsɩ nzɩ sɩtaatɩɩ kpaʊ nɔɔyʊ yɔ. Lakasɩ wɛ ndɩ ndɩ se pala nɛ hɔɔ mʊʊ kaɖɩnaʊ taa nɛ sɩwɛ ndɩ ndɩ kɛ hɔɔlɩŋ ndɩ ndɩ taa yaa nasɩyɛ wɛɛ lɛ sɩkɛ kʊɖʊma paale. Lakasɩ nzɩ sɩfɛyɩna ɖoŋ kʊɖʊmɩŋ ɖɔɖɔ.
Lakasɩ nzɩ sɩ-taa kɔyɔ kɔzʊʊ huyuu. Wonu kʊnɛ pɩtɛkɛ hɔsɩ mʊʊ ɖeke pɩkaɖɩɣna ɛlɛ kʊdɔmɩŋ ndɩ ndɩ weyi ɩwɛɛ pɩlɩɩna kʊzʊʊ hɔɔlʊʊ taa yɔ.Tɔm tɛɛ lɛ, hɔɔ mʊʊ kaɖɩnaʊ sɩŋna se pataakɩlʊ lʊlʊʊ piya tɩnɩʊ ŋma yɔɔ tɩnɩʊ ŋma yɔɔ hɔŋ taa yaa samaɣ kpeekpe ɛsɩnda. Mba hɔɔ mʊʊ kaɖɩnaʊ kɩla taanaʊ yɔ mba lɛ halaa. Pɛwɛna lakasɩ ndɩ ndɩ nzi s ɩɖaŋgʊ pɔyɔɔ se pataamʊ hɔ sɩ yɔ sakɩyɛ. Kacalaɣ taa lɛ, halaa kʊzʊʊ huyiŋ, kɔɔ pee wɛɛ papɩzʊ peli yaa papɩzʊ paɖʊ-wɛ kaalʊlʊtʊ kokooye.
Abala tɛ hɔɔ ɖʊʊ kaɖɩnaʊ wɛɛ ɖɔɖɔ ɛlɛ pɩtakɩlɩ tɔyʊʊ nɛ ɛyaa takɩlɩ-wɛ sɩm ɖɔɖɔ. Pɩtaa kɛlɛ abala kʊzʊʊ huyiŋ yaa mbʊ pukʊ sɛzʊʊ tomnasi seɣtuu yɔ. Pɩtɛkɛ ɖeɖe yaa sɔnɔ kɛ papaɣza hɔɔ mʊʊ kaɖɩnaʊ tʊmɩyɛ labʊ. Papaɣzɩ-ɖɩ ɖooo caanaʊ taa. Hɔɔ mʊʊ kaɖɩnaʊ mbʊ pɩkɛna lɔŋ nɛ lɛɣtʊ ndʊ pawɩlʊ halaa nɛ abala se pɔɖɔ tɩ-yɔɔ nɛ pataamʊ hɔsɩ yem yem yaa pataaɖʊʊ hɔsɩ kɛ yem yɔ. Fransɩ ɛjaɖɛ taa paɣtʊ ndʊ palɩzaa se palʊbɩna hɔsɩ mʊʊ yɔ, pɩwɛ ɖɔɖɔ halaa waɖɛ kandayʊ taa ɖɔɖɔ.
Katolika ŋgbɛyɛ tetisi tɔm tʊnɛ kɛ camɩyɛ. Pʊyɔɔ kɛ Papa Pie XII yɔɔda pɩnaɣ 1951 se pɩlɩ ɖeu se ɛyʊ ɛkaɖɩ ɛ-tɩ yɔɔ nɛ ɛtaatɔlɩ acɛya taa kɛ se ɛkpaɣ kɔɔ pee se hɔɔ ɛtaakpa-ɩ. Saŋayɩŋ fenaɣ kɩyakʊ 19 pɩnaɣ 1967, paɣtʊ lɩzʊya kaalɩza paɣtʊ natʊyʊ nɛ payaa-tʊ se Neuwirth nɛ paɣtʊ ndʊ tɩhawaɦ waɖɛ kɛ kɛ hala se pala mbʊ papɩzʊ se pala nɛ palʊbɩna hɔɔ mʊʊ yɔ. Lakasɩ nzɩ sɩ-taa kɔyɔ kɔɔpee kiliba.