Ɖama tʋʋzɩnaʋ tɛ lɩmaɣzɩyɛ

Pɩlɩɩna Wikipediya

Pɔtɔŋʋʋ se ɖama tʋʋzʋnaʋ tɛ lɩmaɣzɩyɛ yɔ, pɩkɛ lɩmaɣza naalɛ kpɛndʋʋ. Lɛɣtʋ piliŋa tɛ ñɩnɩyʋ sɔsɔ Albert Einstein labanɩ ɖama tʋʋzʋnaʋ tɛ lɩmaɣza tʋma sakɩyɛ.

Ɛyɔɔdaa se ɖama tʋʋzʋnaʋ tɛ lɩmaɣza wɛ tam naalɛ taa : kajalaɣ lɛ, ɖɩnaɣ ɖama tʋʋzʋnaʋ tɛ lɩmaɣzɩyɛ nɖɩ ɖɩtawalɩ yɔ. Nabʋlɛ lɛ, ɖama tʋʋzʋnaʋ tɛ lɩmaɣzɩyɛ kɩwalɩyɛ ñɛwɛɛ.

Ɛlɛ, ɖooo caanaʋ taa lɛɣtʋ pilŋa tɛ ñɩnɩyʋ sɔsɔ Galilée ñɩnaa nɛ ɛna se ɖama tʋʋzʋnaʋ tɛ lɩmaɣza kpɛnda tam naalɛ taa. Papɩzɩɣ patamsɩna ñɩnɩyʋ sɔsɔ Galilée tʋma nɛ sɔsɔ Newton ñɩna.

Dooo pɩnaɣ 1906 taa tomnasɩ ɖɔnɛ kpɛlɛkɩyʋ, sɔsɔ Max Planck paɣzɩ ɖama tʋʋzʋnaʋ tɛ lɩmaɣza labɩnaʋ nɛ tʋmɩyɛ. Ɛlɛ, ɛnʋʋ lɛ, ɛñɩɣ nesi kpem ɖama tʋʋzʋnaʋ ɖɔnɛ yɔɔ.

Ɖama tʋʋzʋnaʋ tɛ lɩmaɣzɩyɛ ndɔnjɔɔlɩyɛ nʋmɔʋ taa ñɩnɩyʋ Alfred Bucherer calɩ yɔɔdʋʋ ɖama tʋʋzʋnaʋ tɛ lɩmaɣzɩyɛ tɔm.

Pʋ-nʋmɔʋ taa ñɩnɩyaa mba, patɩlaa se caɣyɛ nɛ alɩwaatʋ pɛkɛ kʋɖʋm. Pañɩnaa nɛ patɩlɩ ɖɔɖɔ se ñalɩmɩyɛ seɣ seu mbʋ kpɛɖɛ taa yɔ, pɩɩlɛɣzɩ.